 |
| AKTUALNE TEME - 17.12.2003. |
|
Uredio: Albert Attias, dipl. iur
|
|
Kazneni zakon je organski zakon?
|
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona NN 111/2003
donio je Hrvatski sabor na sjednici 9. srpnja 2003. godine natpolovinom veinom prisutnih zastupnika, s odgodom primjene do 1. prosinca.
HDZ je odmah nakon izglasavanja upozorio na formalnu neustavnost s obrazloenjem da je rije o organskom zakonu (zakoni koji razrauju temeljna ljudska prava i slobode)
, a takvi zakoni se prema l.82. Ustava Republike Hrvatske donose sa veinom glasova svih zastupnika.
Ovlast za podnoenje prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti ima svatko, no ako ga pokrenu Predsjednik Republike, Vlada, treina zastupnika te saborski odbori
kao ovlateni predlagai Ustavni sud ne moe arbitrarno odluivati hoe li uope raspravljati o prijedlogu ve je duan prijedlog prihvatiti ili
odbiti (Ustavni zakon o Ustavnom sudu Glava IV NN 49/02).
Postupak moe pokrenuti i sam Ustavni sud po slubenoj dunosti. Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava prvi je 18. srpnja 2003. godine podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom navodei u svom prijedlogu da je svaki kazneni zakon organski.
9. rujna 2003. godine prijedlog istovjetan prijedlogu HHO-a podnio je i Vladimir eks, potpredsjednik HDZ-a.
U raspravama koje su uslijedile po pitanju kvalifikacije Kaznenog zakona kao organskog ili ne, ugledni hrvatski pravnici nisu zauzeli jedinstveno stajalite. Voditelj strune skupine za izmjenu Kaznenog zakona, prof. Kaznenog prava Petar Novoselec i predsjednik saborskog odbora za Ustav Mato Arlovi smatraju da Kazneni zakon nije organski jer se njime propisuju kazne, a ne razrauju ljudska prava te da ga stoga nije potrebno donositi natpolovinom veinom svih zastupnika. U suprotnom bi cijeli niz zakona kojima se propisuju kazne morao biti donesen kvalificiranom veinom
(Zakon o prekrajima, Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o radu...).
Suprotno tome, profesor Ustavnog prava i lan odbora za Ustav i poslovnik Branko Smerdel, prof. kaznenog procesnog prava sa zagrebakog Pravnog fakulteta Davor Krapac te profesori Ustavnog prava Arsen Bai i Zvonimir Lauc zastupaju stajalite da je Kazneni zakon nedvojbeno organski.
Cijeli problem proizlazi iz neodreenosti ustavne norme kojom nije precizno odreeno to je organski zakon.
Ustavni je sud naveo da je organski zakon onaj koji ureuje podruje slobode, jednakosti i potivanja prava ovjeka, kao temeljnih ustavnih vrednota propisanih u lanku 3. Ustava. Njihov je sadraj - za razliku od gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava ( zakoni koji se bave njima ne bi bili organski zakoni) - odreen samim Ustavom i individualiziran zajamenom pravnom zatitom na nacionalnoj i meunarodnoj razini.
U sluaju sumnje, ispitujuje se svaki konkretni sluaj, to zapravo ini prilino izvjesnim da e o ovim pitanjima Ustavni sud ponovno odluivati.
Budui se kaznenim zakonom razrauje sloboda, kao temeljna ustavna vrednota (l.22. Ustava RH)
prijedlog predlagatelja je ocijenjen osnovanim
, a izmjene i dopune Kaznenog zakona ukinute (NN 111/03) u cijelosti ( U-I-2566/03, U-I-2892/03 od 27.11.2003.).
Nakon ovakve odluke Ustavnog suda pojavilo se pitanje prethodnih izglasavanja Kaznenog zakona. Iz zapisnika saborskih sjednica
, Kazneni zakon iz 1998. NN 110/97 i
njegove prve izmjene NN 27/98 doneseni su natpolovinom veinom svih zastupnika
, ali to nije sluaj kod izmjena Kaznenog zakona iz 2001. NN 51/01 ija formalna ustavnost nikada nije dovedena u pitanje.
|
|
|