 |
| AKTUALNE TEME - 25.4.2003. |
|
Uredila: Tajana Pazman
|
|
Prava homoseksualaca u Republici Hrvatskoj
|
|
| |
www.gaylawnet.com nas izvještava da:
- legislativa u Hrvatskoj dozvoljava seksualne odnose između pripadnika istog spola ukoliko su punoljetni i svojevoljno pristaju na to;
- homoseksualcima je dozvoljeno služenje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci;
- neslužbeni izvori potvrđuju da istospolna seksualna orijentacija često rezultira šikaniranjem u obitelji, na poslu ili prilikom apliciranja za posao;
- hrvatsko pravo definira brak kao "zajednicu muškarca i žene";
- legislativa u Hrvatskoj ne dozvoljava homoseksualnim parovima usvajanje djece;
- vlada je predložila izmjene obiteljskog zakona kojima bi izvanbračna zajednica istospolnih parova bila regulirana isto kao i izvanbračna zajednica heteroseksualnih parova.
Prijedlog izmjene Obiteljskog zakona još nije prihvaćen.
Pregled zakona Republike Hrvatske nije rezultirao nikakvim odredbama koje bi se odnosile na osobe istospolne orijentacije. Osim osnovnih prava koja su primjenjiva na sve građane RH, specifična prava koja bi se odnosila isključivo na homoseksualce su, barem zasad, potpuno ignorirana od strane zakonodavca.
Ostali zakoni i međunarodni ugovori čije se odredbe odražavaju na prava homoseksualaca u Hrvatskoj:
Ustav RH - NN 41/01 - brak čl.61.-64. i čl.14., čl.3. - ravnopravnost, jednakost...
Obiteljski zakon - NN 162/98
Povelja UN
Europska Konvencija NN MU 6/99 - čl.12.
Opća deklaracija o pravima čovjeka (1948) čl.16.
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) čl.23. st.2.
Rezolucija o pravima homoseksualaca i lezbijki
Legaliziranost homoseksualnih zajednica u zemljama Europe1.
Njemački Ustavni sud tumačio je pojam braka kao združivanje jednog muškarca i jedne žene u načelno trajnu životnu zajednicu.
Odbijani su zahtjevi homoseksualnih partnera za "sklapanje braka" jer braku slična zajednica može biti samo izvanbračna zajednica muškarca i žene.
21.12.1992. prvostupanjski sud u Frankfurtu presudio je u korist zahtjeva homoseksualnog para za registriranjem svoje zajednice.
2000. godine Gornji dom njemačkog parlamenta (Bundserat) odobrio je ograničeni oblik "braka istospolnih partnera".
Zakon "o homoseksualnom partnerstvu" stupa na snagu 01.01.2001. Partneri mogu uzeti isto prezime, imati udio u obiteljskom naslijeđu, i djelovati kao najbliži srodnici prilikom donošenja ključnih npr. medicinskih odluka. Međutim, ne postoji obveza uzdržavanja nezaposlenog partnera (za razliku od Nizozemske i američke države Vremonta), ne smiju posvojiti dijete, niti će moći steći prava na porezne olakšice kakva imaju heteroseksualni partneri.
U Belgiji je od 01.01.2000. na snagu stupila legalna registracija gay i lezbijskih parova. Mađarski Ustavni sud je 1996. godine donio odluku temeljem koje je istospolnim partnerima dodijelio ona prava koja prema mađarskom pravu imaju heteroseksualni partneri u izvanbračnoj zajednici. U Španjolskoj je pokrajinski parlament iz Valencije potvrdio zakon kojim se priznaju izvjesna prava homoseksualnim parovima, iako ta odluka nailazi na veliko protivljenje Crkve.
U skandinavskim zemljama - parovi stariji od 17 godina , koji su zajedno dulje od 12 mjeseci, stječu sva prava zajamčena bračnim parovima.
O legislativnom uređenju istospolne zajednice u svijetu i Republici Hrvatskoj pročitajte u znanstvenom radu prof. Hlače
"Zajednica života osoba istog spola"
, u članku objavljenom 2002. god. u
Novom listu
i u izvornom znanstvenom članku istog autora pod nazivom Ljudska prava, homoseksualizam i sida.
|
|
Sudska praksa
|
Indikativno je da nismo uspjeli naći praksu domaćih sudova vezanu uz priznavanje ili zaštitu prava osoba istospolne seksualne orijentacije. Europski sud za ljudska prava bilježi puno presuda vezanih uz prava homoseksualaca, od kojih izdvajamo neke. Napominjemo da dosad nije zabilježen slučaj da je Europski sud za ljudska prava presudom zatražio od pojedine države da donese posebne odredbe o priznavanju određenih prava homoseksualcima.
Europski sud za ljudska prava Dudgeon v/s Ujedinjeno kraljevstvo 1981.
Sud je odbio primjenu načela "nužnosti u demokratskom društvu", kao opravdanja za ograničenje prava i sloboda, na slučajeve homoseksualne aktivnosti muškaraca mlađih od dvadeset i jedne godine i odobriti kriminalizaciju takvih akata.
Državna zabrana homoseksualnog akta između odraslih i suglasnih osoba starijih od 21 godinu predstavlja neopravdano zadiranje u pravo na poštovanje privatnog života prema čl.8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
Europski sud za ljudska prava Rees v/s United Kingdom
Država nije obvezna prema čl.8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama mijenjati službene podatke o rođenju da bi ih prilagodila promjeni spola.
Europski sud za ljudska prava Cossey v/s United Kingdom
Sud smatra da država nije obvezna prema čl.8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama mijenjati službene podatke o rođenju da bi ih prilagodila promjeni spola, no ubuduće država može biti obvezna jamčiti transeksualcima pravo na ženidbu, usprkos "krivoj" spolnoj kvalifikaciji u knjizi rođenih. Sud međutim nije bio sklon utvrditi kršenje prava na ženidbu prema čl.12. u tom sporu.
Europski sud za ljudska prava Lustig-Prean i Beckett v/s United Kingdom
Sud je zaključio da "niti istraga poduzeta u pravcu seksualne orijentacije tužitelja, a niti njihovo otpuštanje na temelju njihove homoseksualnosti...nije opravdano temeljem čl.8.st.2. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama." Iz odluke, dakle proizlazi da istražni postupak nacionalnih vlasti i otpuštanje tužitelja nije bilo nužno u demokratskom društvu.
|
1 Podaci preuzeti iz izvornog znanstvenog članka prof.dr.sc. Dijane Jakovac-Lozić "Obitelj - mjesto i zaštita u europskim ustavima" objavljen u HPR 2002/11.
|
|
|
|