 |
| AKTUALNE TEME - 4.4.2003. |
|
Uredila: Tajana Pazman
|
|
Legitimnost ratnih akcija protiv Iraka
|
|
SAD i saveznici započeli su akciju protiv Iraka bez odobrenja Vijeća sigurnosti. Upravo su Sjedinjene države jedan od osnivača Ujedinjenih naroda i potpisnici povelje UN koja započinje slijedećim riječima "Odlučni smo da spasimo buduća pokoljenja od užasa rata…". Rat na Irak i događaji koji su neposredno prethodili ostaviti će dalekosežne posljedice na svjetski poredak. Dovodi se u pitanje legitimnost poduzetih ratnih akcija, posljedično tome egzistencija UN i odnosa unutar Europske Unije.
|
"Postojeća struktura i organizacija UN ne pružaju potrebnu efikasnost djelovanja, posebno odnos Vijeća sigurnosti i Opće skupštine. UN su postali instrument velikih sila, a ne demokratski parlament svijeta." 1
|
Razvoj događaja proteklih mjeseci čini svrhu postojanja ovakve organizacije krajnje dubioznom. Možemo li očekivati da ratni zločinci iz rata sa Irakom (jer niti jedan rat nije lišen ratnih zločinaca) završe pred Međunarodnim kaznenim sudom. Mogu li UN prisiliti SAD da isporuče osumnjičene američke državljane?
Da li je UN samo paravan za legitimiranje ekonomskih interesa velesila ili će tek odigrati ključnu ulogu u održavanju svjetskog mira i sigurnosti otvoreno je pitanje. Činjenica je da je i bombardiranje Jugoslavije 1999. godine poduzeto bez odobrenja Vijeća sigurnosti. Tko onda odlučuje o ratnim akcijama u svijetu i čija je završna riječ? Sve upućuje na "svjetskog policajca" - SAD. Ali postojanje UN ipak osigurava mogućnost da stavovi drugih naroda, ujedinjenih u ovakvoj organizaciji, imaju svoju težinu i budu uvaženi. Sjetimo se prethodnice Ujedinjenih naroda - Lige naroda, čiji je raspad direktno povezan sa početkom Drugog svjetskog rata.
|
Upitni su i odnosi unutar Europske unije.
Iračko pitanje podijelilo je čitav svijet, hoće li razjediniti i Europu? Objedinjena granicama i zajedničkom valutom Europa ne nastupa jedinstveno. Njemačka i Francuska protive se poduzetim akcijama protiv Iraka i sve više učvršćuju međusobnu suradnju započetu 1953. sklapanjem Pakta o prijateljstvu.
|
Legitimnost akcija protiv Iraka može se sagledavati i kroz nacionalno pravo Sjedinjenih američkih država.
"…mnogi američki analitičari dokazuju da je predsjednik konačno, 60-tih godina prošlog stoljeća, dobio i prevlast u svezi s odlučivanjem o ratu i miru, što je inače legitimno pravo Kongresa. Tada je, naime, postalo jasno: iako Kongres jedini ima pravo objaviti ratno stanje s nekom državom, u praksi je najčešće predsjednik bio onaj koji je odlučivao o vojnim intervencijama oružanih snaga SAD izvan zemlje. Sve te odluke, i njihova realizacija, jačale su moć predsjednika SAD u odnosu prema Kongresu." 2
Odnosi na međunarodnoj razini vidljivi su iz svakodnevnih izvještaja u javnim medijima.
"O ratnim ovlastima Predsjednika SAD nakon terorističkog napada 11. rujna 2001." pročitajte u znanstvenom radu dr.sc. Saše Šegvića.
Povelja UN NN MU 15/93 7/94
Statut Međunarodnog kaznenog suda NN MU 5/01
1 Boris Kale "Od Lige naroda do Ujedinjenih naroda", HPR 2003/3
2 Saša Šegvić "O ratnim ovlastima predsjednika SAD nakon terorističkog napada 11. Rujna 2001." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 2002/6
|
|
|