Aktualne teme

Aktualne teme

2.1.2007.

Načelo povjerenja u zemljišne knjige –
odgoda načela povjerenja u zemljišne knjige!

Kako je i najavljeno donijete su slijedeće izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Članak 1.

U Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01. i 79/06.), u članku 82. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: »postojeću antenu« stavlja se zarez i dodaju se riječi: »te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.«

Članak 2.

U članku 87. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pristanak svih suvlasnika nije potreban ni za poboljšicu kojom se na zajedničkim dijelovima i uređajima nekretnine osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.«

Članak 3.

U članku 388. stavku 5. riječi: »do kojih dođe do 1. siječnja 2007.« zamjenjuju se riječima: »do kojih dođe do 1. siječnja 2010.«
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga primjenjuje se od 1. siječnja 2007. na nekretnine u katastarskim općinama za koje je otvorena EOP zemljišna knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama unesene u Bazu zemljišnih podataka.«

Članak 4.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 941-06/06-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2006.


9.12.2006.

U izvješću o aktivnostima Odjela za stvarna prava od 03. studenog 2006. navodi se između ostalog:

Tijekom ove godine trebao bi se donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , te je u tu svrhu osnovana Radna grupa . Navedenim izmjenama i dopunama produljuje se rok zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga do 01. siječnja 2010. godine. Iznimno, načelo istinitosti i potpunosti u zemljišne knjige primjenjuje se od 01. siječnja 2007. godine na nekretnine u katastarskim općinama za koje je otvorena EOP zemljišna knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama unesene u Bazu zemljišnih podataka.

Na pravnom savjetovanju Nekretnine u pravnom prometu, održanom u Zagrebu 4. i 5. prosinca 2006. prof. dr.sc. Tatjana Josipović i dr.sc. Jadranko Crnić potvrdili su vijest o izradi prijedloga u koji su uvrštene slijedeće promjene.

Crnić, Jadranko, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – jedna od osnova provedbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, Novi Informator 5502-5503,

"Povjerenje u zemljišne knjige odgođeno je primjenom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članka 224. Zakona o zemljišnim knjigama do 1. siječnja 2007.
Zakonodavac je, međutim, uočio da se ni do tog vremena ne će uskladiti zemljišnoknjižno i stvarno stanje, pa je odlučio pripremiti i podnijeti Hrvatskom saboru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Njime bi odgodu povjerenja u zemljišne knjige, prema članku 388. stavak 5. ZV-a, produljio do 1. siječnja 2010."

Treba uočiti jednu iznimku u Prijedlogu - načelo istinitosti i potpunosti u zemljišne knjige primjenjuje se od 01. siječnja 2007. godine na nekretnine u katastarskim općinama za koje je otvorena EOP zemljišna knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama unesene u Bazu zemljišnih podataka.

Ostaje još otvoreno pitanje roka iz članka 224. Zakona o zemljišnim knjigama koji uređuje pitanje usklađivanja stanja u odnosu na nekretnine koje su bile vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba. Dr.sc. Jadranko Crnić nas, u već navedenom radu, upozorava da u sadašnjem prijedlogu izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prijedloga za produljenje roka iz čl.224. ZZK nema, pa se može dogoditi da sadašnji rok za te osobe (koje mogu biti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) istekne 31. prosinca 2006.

Jakob Nakić, dipl. iur. u svome radu "Vlasništvo Republike Hrvatske na šumama i šumskom zemljištu" objavljeno u Novi Informator 5500 navodi:

"Ovdje valja ukazati na to da je Republika Hrvatska vlasništvo na šumama stekla ex lege, na temelju članka 4. i 16. Zakona o šumama/90, te je od tog dana izvanknjižni vlasnik, a uknjižba je samo deklaracija. No u interesu je same države da se što prije uknjiži kao vlasnik, a na to je tjera i rok 31. prosinca 2006. –
Vidjeti čl.224. Zakona o zemljišnim knjigama. No zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 3. kolovoza 2006. (klasa: 940-01/05-06/01, ur. Br.: 5030109-06-1): "Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa da predloži izmjene i dopune Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na način da se rok iz članka 388. stavak 5. produlji."


Tekst Konačnog prijedloga Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima još nam nije dostupan, ali zato u nastavku slijedi Izvješće o aktivnostima Odjela za stvarna prava koje sadrži osnovne naznake predloženih promjena.


Izvješće o aktivnostima Odjela za stvarna prava

I – Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „ Narodne novine“, broj 79/06. ) vođenje upravnog postupka za izdavanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva stranih osoba na nekretninama na području Republike Hrvatske preneseno je u isključivu nadležnost Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo, Odjela za stvarna prava.

U cilju što veće efikasnosti rješavanja navedenih upravnih predmeta:

  1. na web stranici Ministarstva pravosuđa javnost je obaviještena o navedenoj zakonskoj promjeni nadležnosti, kao i o ispravama koje je potrebno priložiti uz zahtjev,
  2. utvrđena je dnevna i tjedna norma za rješavanje predmeta,
  3. propisana je obveza tjednog praćenja ispunjenja zadane norme,
  4. izrađeni su nacrti upravnih akata ( obrazaca rješenja i zaključaka ) za rješavanje predmeta, što će značajno ubrzati postupak,
  5. neriješeni predmeti Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija preuzimaju se i urudžbiraju u pisarnici Ministarstva pravosuđa sukcesivno po godinama ,
  6. nakon urudžbiranja predmeti se raspoređuju na referente zadužene za rješavanje također sukcesivno ( po 50 predmeta na 1 referenta tjedno ),
  7. zatraženo je 07. rujna 2006. godine zapošljavanje još 7 djelatnika visoke školske spreme , 2 administrativna referenta i 2 daktilografa.

Do 20. listopada 2006. godine ukupno je zaprimljeno 3.299 zahtjeva stranih državljana, od čega je iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija preuzeto 3.111 zahtjeva , a u Ministarstvu pravosuđa su izvorno zaprimljena 288 predmeta. Izrađeno je ukupno 237 nacrta zaključaka i 242 nacrta rješenja.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je svojim dopisom od 05. listopada 2006. godine dostavilo tabelarni pregled stanja reciprociteta u stjecanju prava vlasništva nekretnina stranih osoba , a koje je dopunjeno dana 13. listopada 2006. godine Verbalnom notom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu kojom se "priopćava da i talijanski državljani, s boravkom ili bez njega u Republici Hrvatskoj, mogu stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske , u za to zakonom propisanom postupku kojeg provodi Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske u odnosu na sve strance koji žele steći vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske".

Tijekom ove godine trebao bi se donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , te je u tu svrhu osnovana Radna grupa . Navedenim izmjenama i dopunama produljuje se rok zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga do 01. siječnja 2010. godine. Iznimno, načelo istinitosti i potpunosti u zemljišne knjige primjenjuje se od 01. siječnja 2007. godine na nekretnine u katastarskim općinama za koje je otvorena EOP zemljišna knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama unesene u Bazu zemljišnih podataka.

II - Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretnim stvarima i pravima

Nakon donošenja Zakona o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretnim stvarima i pravima, izrađeni su nacrti Pravilnika o obliku i sadržaju Upisnika te unutarnjem ustrojstvu i radu Službe upisa, Pravilnik o naknadama za upise u Upisnik, Pravilnik o uvjetima korištenja i o naknadi za korištenje podataka preko elektroničkih medija sadržanih u upisnicima i drugim evidencijama Službe upisa te Pravilnik o standardima i tehnikama zaštite računarskog sustava i podataka koji se vode u Službi upisa, a koji su objavljeni u Narodnim novinama broj 77/06. Nakon donošenja i objavljivanja naprijed navedenih pravilnika, ministrica nadležna za poslove pravosuđa donijela je Odluku o početku rada Službe upisa s danom 26. srpnja 2006. godine. S danom 30.rujna 2006. godine:

Broj predmeta prema vrstama predmeta

Upisničko mjesto Ukupno Ostale pokretnine i prava Poljoprivredni urod Računala Stado/stoka Strojevi Udjeli i poslovni udjeli u trgovačkom društvu Ukupnost stvari Vozila
ZAGREB588    294242268
BJELOVAR167   69383 57
ČAKOVEC56    101 45
DUBROVNIK49    6  43
KARLOVAC40    11 38
KOPRIVNICA160   107   53
KUTINA32   204  8
NAŠICE28189  16011 30
OSIJEK78210816 2171047 330
PULA100    426 52
RIJEKA9921 3 9  66
SISAK9819   281 50
POŽEGA17370  3351  19
SLAVONSKI BROD418158  15834 167
SPLIT42219   29118 94
ŠIBENIK13020 2 901 17
VARAŽDIN35720595     57
VINKOVCI22359  7822  64
ZABOK31    15  16
ZADAR61    4  57
VUKOVAR21022 211457  15
Ukupno4.47779011179561.1016331.446


Broj zaprimljenih prijedloga prema vrstama prava

Upisničko mjesto Ukupno Mjere zabrane otuđenja ili opterećenja Prijenos prava vlasništva radi osiguranja Prijenos radi osiguranja Založno pravo Založno pravo na ukupnosti stvari
ZAGREB2021159 42 
BJELOVAR55 34 21 
ČAKOVEC45 44 1 
DUBROVNIK45 43 2 
KARLOVAC36 34 2 
KOPRIVNICA48 45 3 
KUTINA10 6 31
NAŠICE36 30 6 
OSIJEK342 294147 
PULA50 41 9 
RIJEKA61149 11 
SISAK37 31 6 
POŽEGA15 10 5 
SLAVONSKI BROD56 49 61
SPLIT108 82 26 
ŠIBENIK17 15 2 
VARAŽDIN37 32 5 
VINKOVCI80 56 24 
ZABOK18 14 4 
ZADAR48 39 9 
VUKOVAR14 6 8 
Ukupno1.36021.11312422


Vrijednost založenih pokretnina po valutama

Upisničko mjesto CHF EUR HRK SEK
ZAGREB3.214.675663.535.635369.093.264 
BJELOVAR355.2912.316.06140.715.789 
ČAKOVEC584.000617.400.253181.600 
DUBROVNIK432.7161.151.305193.192 
KARLOVAC456.095167.38220.500.000 
KOPRIVNICA794.401305.863  
KUTINA122.82315.139325.000 
NAŠICE488.327 24.003.807 
OSIJEK3.527.7976.763.267262.062.44924.037
PULA161.4398.779.5007.945.346 
RIJEKA926.23049.4803.577.466 
SISAK589.229384.73422.000.000 
POŽEGA147.0005.033.51520.362.028 
SLAVONSKI BROD682.361239.9074.155.059 
SPLIT672.53555.928.792104.058.197 
ŠIBENIK158.1033.188.61120.900.000 
VARAŽDIN712.516109.8239.332.826 
VINKOVCI686.979163.71117.009.072 
ZABOK391.8621.016.130  
ZADAR121.212709.8081.591.157 
VUKOVAR197.5501.078.5718.402.600 
Ukupno sva upisnička mjesta15.423.1421.368.337.488936.408.85124.037
     
tečaj na dan 29.09.2006.4,6757,4030,798
iznos u kunama72.103.187,1710.129.802.425,59936.408.851,0019.181,85
     
ukupno11.138.333.645,61


III - Razno

U izradi je i nacrt Uredbe o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a koji će biti upućen idući mjesec u Vladu Republike Hrvatske na donošenje nakon što se ugrade pristigle primjedbe.

Osim navedenih aktivnosti, obavljaju se i redoviti poslovi iz nadležnosti Odjela: upravni i stručni poslovi u provedbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zakupu poslovnoga prostora, Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, Odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i drugih podzakonskih akata.

Osim sukcesivnog rješavanja upravnih i izvanupravnih pojedinačnih predmeta u neposrednoj provedbi naprijed navedenih propisa , Odjel daje stručna mišljenja i tumačenja pojedinih odredaba tih propisa, a odgovara i na predstavke građana. Također su dana i stručna mišljenja na nacrte prijedloga zakona iz nadležnosti drugih ministarstava i upravnih organizacija.

U nadležnosti Odjela je i izrada ugovora o osnivanju prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

N A Č E L N I K

Božidar Jelačić



Božo Vilušić, dipl.iur.u mirovini
Hrusta IV/B
CRIKVENICA
bozo.vilusic@ri.htnet.hr

USKLAĐIVANJA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG S KATASTARSKIM STANJEM I IZVANKNJIŽNIM PRAVNIM STANJEM NEKRETNINA – NAJPRIORITETNIJE RJEŠAVANJE PROBLEMA U RH.

Autor ovog rada iznosi svoju percepciju sadašnjeg stanja gruntovnice s upoznavanjem stručne pravničke javnost na razloge koji sprečavaju preoblikovanje zemljišnih knjiga, kako bi ona bila odraz stvarnog činjeničnog i pravnog stanja. Autor daje i prijedloge kako i na koji način, kojim putovima ići da bi se uskladilo zemljišnoknjižno sa katastarskim stanjem odnosno oboje sa izvanknjižnim pravnim stanjem.

1. UVODNE NAPOMENE

     Postojeće stanje upisa vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama u zemljišnim knjigama (gruntovnica) je općenito vrlo loše, nesređeno i kaotično do te mjere da tržišnom gospodarstvu svim sudionicima u pravnom prometu nekretnina ne pruža dostatnu pravnu sigurnost. Današnje zemljišne knjige ne odražavaju stvarno stanje na terenu, točnije je reći da su u sukobu sa izvanknjižnim pravnim stanjem1 nekretnina. Moderne europske države ne poznaju tzv. izvanknjižno vlasništvo a kod nas je to realnost zbog velike neusklađenosti sa stvarnim stanjem. Neusklađenost zemljišnih knjiga sa katastarskim stanjem u pogledu broja čestica, izgrađenosti, površine i oblika zemljišta, a sve to i sa stvarnim stanjem je općepoznata činjenica u RH a posebno je izražena na područjima Primorja i Dalmacije. Te dvije evidencije, po pravilu, u svojoj biti, bi trebale odražavati isto stanje, glede posjedovnice (popisni list, list A), ali nažalost nije tako. Katastar bi trebao biti u funkciji upisa nekretnina u zemljišne knjige, od njega sve počinje. Ilustracije radi, navest ćemo samo jedan od primjera dokle seže besmisao nesređenog stanja: u katastarskoj općini Trpanj upisana je čestica k.č.258/1 površine 400 m2, u suvlasništvu 503 suvlasnika2. Ovakvo kaotično stanje, besmisao, nepojmljiv je u pravno uređenoj državi. U sudskoj praksi bezbroj je ovakvih primjera, sudovi se svakodnevno susreću i operiraju sa podacima zemljišnoknjižnih uložaka u kojima su formalno i fiktivno upisane na stotine suvlasnika. Zbog nefunkcioniranja zemljišnih knjiga sudovi su neučinkoviti, dugotrajni su postupci suđenja a pravni je promet nekretnina neprilagođen potrebama modernog tržišnog gospodarstva. Za razliku od prošlih vremena, danas je i među fizičkim osobama dinamična trgovina, kupuju se apartmani, stanovi, a sve to servisiraju banke kroz sistem kreditiranja i hipotekarnog sustava. Da bi se banke osigurale za svoje tražbine, upisi i zabilježbe se mogu knjižiti samo na čistom, sređenom zemljišnoknjižnom ulošku. Nesređena gruntovnica remeti skladan razvoj svih ostalih djelatnosti u prostoru RH. Sadašnje zemljišne knjige su kočnica daljnjeg gospodarskog napretka RH, stranim investicijama i ulasku naše zemlje u EU.
     Povijesno, zemljišne knjige(gruntovnica) su stare preko sto godina, utemeljene na austrijskom zakonu i činjenica je da se i dan danas temelji na naslijeđenim podacima premjera i planova koji su u mjerilu 1:2880. Većina knjiga koje su danas u uporabi datira iz tog vremena, te je kao takva danas zastarjela. Na otocima Krku i Lošinju zemljišne knjige(gruntovnica) se vodi i dan danas je utemeljena, kao reliktu, na talijanskom modelu.
     Isto tako i katastar vuče svoje korijene, utemeljen je na austrijskom zakonu iz 1817 god. i služio je, među inim, za oporezivanje prihoda od zemljišta, te je stoga i nazivan poreznim katastrom. Oporezivanje po katastarskom prihodu je ukinuto izmjenom Zakona o porezu na dohodak i donošenjem Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN-47/95). Ostao je i nadalje kao katastar zemljišta a za našu temu je važno istaći, vezano za nesuglasnost katastra i zemljišne knjige, da se katastar zemljišta vodi na planovima mjerila 1:1000 i da 8o% katastarskih planova izrađeno je grafičkom izmjerom prije 1918 god.(3)3 Prema egzaktnim podacima katastra RH ima najveći broj čestica po jedinici površine u Europi, tolika je usitnjenost čestica.

2. POVIJESNI UZROCI I RAZLOZI NEUSKLAĐENOSTI

     2.1. Općepoznata je činjenica da je zemljišna knjiga bila zapostavljena i zanemarene uloge u proteklih 50 godina, u sustavu društvenog vlasništva. Naslijeđeni su problemi iz socijalizma i društvenog vlasništva. Postojali su problemi sa eksproprijacijama, nisu knjižene u zemljišnim knjigama. Naslijeđeni su problemi sa stambenim fondom, poljoprivrednim zemljištem, javnim cestama, kolje ni danas nisu proknjižene u zemljišnim knjigama itd. « Na primjer, najveći dio D-8(Jadranska turistička cesta), koja je sagrađena prije 40-ak godina u najvećem dijelu nije evidentirana u nadležnim katastrima i zemljišnim knjigama»4 Zemljišnoknjižno i faktičko stanje nisu bili sređeni tj. vlasnici odnosno nositelji prava korištenja nisu kao takvi upisanu zemljišne knjige. To se odražavalo i na polju pravnog normativizma. Bivša država nije nikada donijela niti jedan pozitivan propis u materiji zemljišnoknjižnog prava, tako da su u sudskoj praksi bila na snazi i postupalo se po pravnim pravilima Zakona o zemljišnim knjigama iz 1929.god.
     2.2. zbog neorganiziranosti i ne suradnje između službi katastra, imovinskopravnih službi i gruntovnice, došlo je do nesuglasja i raskoraka evidencija katastra i gruntovnice. Katastarska evidencija na 8o% područja RH temelji se na austrijskoj grafičkoj izmjeri, nedovoljno točnoj, te kao takva nije od koristi za osnivanje i vođenje zemljišne knjige i drugih očevidnika /registara/ o prostoru, ali i za zadovoljenje gospodarstva i druge potrebe. Sadašnje stanje evidencija iziskuje potrebu da se u cijelosti, na teritoriji čitave države, radi uspostave jedinstvenog sustava evidentiranja nekretnina u RH, pristupi provedbi novog premjera, snimanje, novi premjer, novi katastar, a sve bi to bila podloga za novu usuglašenu zemljišnu knjigu utemeljenu na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonu o zemljišnim knjigama..Sve to i u skladu s napretkom nauke geodezije u svijetu u informatici, kartografiji, organizaciji i drugo. To bi bila prava reforma i radikalan potez, ali, po svemu sudeći, prema raspravama koje se vode, Republika Hrvatska ekonomski, za sada, nije u stanju da podnese troškove takvog jednog sveobuhvatnog procesa.
     2.3. u prošlosti, promet nekretnina se odvijao usmenim pogodbama ( moral je bio jak i poštovala se usmena riječ) i predajama u faktički posjed. Postojala je tradicija izvanknjižnih prijenosa, jer siromašno stanovništvo nije moglo podnijeti poreze na kupoprodaje i druge troškove. U prošlosti država je fiskalnim propisima, dakle, zakonskim normama propisivala zabranu upisa i prijenosa stvarnih prava ako prethodno nije plaćen porez na promet nekretnina i druge obaveze. Nositelji stvarnih prava od toga su se branili izbjegavanjem plaćanja a posljedica toga je neupisivanje stvarnih prava u gruntovnicu. Ili, da bi ostvario pravo na dječji dodatak, kupac nekretnine nije je prenosio na svoje ime u gruntovnici. Dakle, promet nekretnina odvijao se u velikom dijelu izvan propisa o stjecanju vlasništva i zemljišnim knjigama odnosno katastru nekretnina, pa tako danas imamo u izuzetno velikoj mjeri prisutan fenomen « izvanknjižnog vlasništva». Nezadovoljavajuće stanje evidencija nekretnina je dobrim dijelom uslijedilo i zbog niske pravne svijesti pučanstva i u velikom dijelu je rezultat nemara i indolentnog odnosa vlasnika prema nekretninama. Naime, poslije II svjetskog rata pa i dan danas izvanknjižni nositelji imaju brojne mogućnosti da pokrenu kod sudova neki od postupaka i upišu se kao vlasnici nekretnina ili da zaštite neka druga vlasnička prava.
     2.4. postoje opstrukcije i lobiji da se ne rješavaju efikasno problemi i uzroci neusklađenosti katastra i gruntovnice. Mnogim birokratiziranim službama odgovara ovakva gruntovnica jer se nalaze na izmišljenim radnim mjestima. Na sadašnjoj neusklađenoj evidencija nekretnina mnogi imaju koristi, inkasiraju, jer se samo na kaosu može dobro zaraditi. Stoga nisu svi zainteresirani za proces uspostavljanje modernog zemljišnoknjižnog sustava na kome se radi, ali tempom i organizacijom koji ne zadovoljavaju. Otuda i veliki nesklad i razlike između verbalne želje da se nešto učini i programa koji ostaju mrtvo slovo na papiru i stvarnog stanja na terenu. Neusuglašen i nesređen katastar i gruntovnica generiraju među građanima sporove svih vrsta( vlasnički, međašni, prekršajni, krivični i drugi).
     Opća je ocjena pravne struke, da kada bi se izvršilo usklađenje zemljišnoknjižnog (gruntovnica) i stanja faktičke vlasti nekretnina, što je uvjet bez kojeg se ne može ići dalje (conditio sine qua non) otpalo bi 50%5 sporova koji se vode kod ionako zatrpanih sudova. Osim toga u mnogome bi se to odrazilo i na sigurno investiranje domaćeg i stranog kapitala, tj. na poduzetničku i tržišnu ekonomiju. Jednako tako bio bi u mnogome olakšan pravni promet nekretnina. Pravni promet nekretnina traži da se obavlja brzo, jednostavno, sigurno i s povjerenjem tj. traži da zemljišne knjige u što je moguće većoj mjeri pokazuju istinito i potpuno zemljišnoknjižno stanje u koje se može pouzdati.
     2.5. zakoni kojima se uređuju razni stvarnopravni odnosi i procesi u vezi s nekretninama su konfuzni i zbrkani, nejasni i nerazumljivi a ni međusobno usklađeni. Vrlo su komplicirani pravni fenomeni ( ako su redaktori propisa slabi poznavatelji materije stvarnih prava, izlaze loši zakoni propisi koji nisu jasni i potpuni). U praktičnoj primjeni, pogotovu zbog stalnih izmjena i dopuna izazivaju poteškoće i usporavanje. Zahtijevaju dobro i stalno educiranje pravnih stručnjaka do nivoa specijaliste, pred kojima je primjena propisa., koji su izrazito i prenormirani. Mnogi podzakonski propisi u provedbi ZZK i Zakona o katastru nekretnina još uvijek nisu ni doneseni. Postupci su po Zemljišnoknjižnom poslovniku i drugim podzakonskim aktima, koji službe provedbi Z0V-a i ZZK su toliko birokratizirani i komplicirani da sve to sputava efikasnost i ažurnost. Primjerice: Članak 200 ZZK o pojedinačnom ispravnom postupku se treba ekstenzivno tumačiti – omogućiti svakome tko je izvanknjižni vlasnik da upiše svoje vlasništvo jer za to ima «opravdan razloga», ali, suprotno tomu, članak 108 Zemljišnoknjižnog poslovnika je kontradiktoran, od sintagmu»opravdan razloga» propisuje tako restriktivno da u sudskoj praksi stvara dvojbe i različite pristupe sudova. Po pitanju subordinacije, u ovom segmentu, sudovi previše ovise o Ministarstvu pravosuđa. Uvidom u odredbe ZZK da se utvrditi da su, u zemljišnoknjižnim stvarima, njegova prevelika ovlaštenja i kontrole umjesto da se dalo odriješene ruke zemljišnoknjižnim sudovima.

3. PRAVNI IZVORI

     Suci, zemljišnoknjižni referenti, i referenti u katastru, koji su angažirani i vode postupke usklađenja gruntovnog, i katastarskog sa stvarnim faktičkim stanjem nekretnina na terenu, moraju biti specijalisti, dobri poznavatelji slijedećih temeljnih zakona i pravilnika.;

  1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96 i ostale novele).
  2. Uz Z0V stručnjaci specijalisti za stvarno pravo moraju biti educirani i o drugim zakonima ( mozaik zakona ) koji su mjerodavni za zemljišne knjige(čl.9 st.2 ZZK), kao npr. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN- 34/91, Zakon o šumama (NN-52/9o sa novelama, radi katastra šuma)); Zakon o vodama (NN-107/95-radi katastra voda i uređaja); Zakon o javnim cestama(NN-11/96, 96/98-radi zemljišnog pojasa i uknjižbe cesta u zemljišne knjige); Zakon o lovu (NN-10/94 sa novelama-radi katastra lovišta); Pomorski zakonik(NN-17/84 sa novelama-radi evidencija o pomorskom dobru, pravnom statusu i pomorskog katastra); Zakon o željeznici (NN-123/03 i 30/04-radi pravnog statusa željezničke infrastrukture i njene uknjižbe u zemljišne knjige) Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća(NN-19/91 sa novelama); Zakon o izvlaštenju(NN- 9/94) Zakon o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo(NN-43/92 sa novelama); Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN-80/02 sa novelama)
  3. Zakon o zemljišnim knjigama(NN-91/96 sa novelama) i njegov provedbeni propis Pravilnik o unutrašnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova(Zemljišnoknjižni poslovnik)(NN-81/97 sa novelama)
  4. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina(NN-128/99-treba imati na umu da je i ovo temeljni propis jer se zemljišne knjige i temelje na podacima katastarske izmjere(premjera). U provedbi ovog zakona doneseno je nekoliko pravilnika a za naše razmatranje je najvažniji Pravilnik o katastru zemljišta(NN-28/00). Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina se počeo primjenjivati od 1.03.2000 god. i prema višegodišnjim programima je predviđeno da taj zakon preobrazi dosadašnji katastar zemljišta, tako što bi se provela nova državna izmjera i na bazi nje bi se za svaku katastarsku općinu, u roku od 10 godina, uspostavio novi katastar nekretnina.
  5. Pravilnik o ustrojstvu baze zemljišnih podataka Republike Hrvatske(NN-90/04)
Postoje još i drugi materijalni propisi koji nisu navedeni u ovom spisku.

4.SUDSKE ODLUKE – GRUNTOVNICA – KATASTAR

4.1. Intencije i naređenja zakonodavca.

     ZOV je u čl.126.propisao da se odlukom suda ili drugog tijela stječe vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama određenim zakonom(st.1.), a pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti(st.2). Člankom 127 st.1. određeno je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugog tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
     Bila je intencija ZOV i ZZK, koji su stupili na pravnu snagu 1.01.1997,godine da se zemljišne knjige usklade sa katastrom, odnosno obje evidencije sa izvanknjižnim, faktičkim stanjem na terenu. Stoga je člankom 224 ZZK propisano:
     "Rokovi od 3 godine za podnošenje brisovne tužbe iz članka 123 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članka 129,ovog Zakona teku od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
     Izvanknjižni nositelji stvarnih prava dužni su u roku od 5 godina pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu.
     Državno pravobraniteljstvo dužno je u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska, javnih dobara i općih dobara"
     Bilo je za vjerovati kako ćemo se nakon 5 godina u cijelosti moći pouzdati u pravno stanje nekretnina upisano u zemljišne knjige. Jer, citirani propis nalaže, davao je poticaj i propisana je dužnost svim izvanknjižnim nositeljima stvarnih prava da svoje izvanknjižno vlasništvo, putem propisanog postupka, sudskom odlukom, prevedu u knjižno stanje i na taj način se usklade evidencije/registri/gruntovnice i katastra sa faktičkim stanjem tj. sa posjedom, faktičkom vlasti na stvari.
     Kako je petogodišnji rok istjecao sa danom 31.12.2001.godine, te kako u tom roku nisu svi izvanknjižni nositelji stvarnih prava pokrenuli postupke usklađenja , to je Zakonom o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama (NN-114/01) izmjenama stavaka 2 i 3 članka 224 ZZK produžen rok kako bi izvanknjižnim nositeljima stvarnih prava još bila dana mogućnost da usklade svoje zbiljsko vlasništvo nekretnina i druga prava sa stanjem gruntovnice i katastra, kako to zakon kaže, do « 1. siječnja 2007.». Što znači da rok istječe 31.12.2006.godine.Do tada bi trebalo riješiti sve zaostatke, ažurirati za sve katastarske općine, sve čestice i sve zemljišnoknjižne uloške, te podatke o površinama čestica, međama, stvoriti ažuran i pouzdan Katastar nekretnina i Bazu zemljišnoknjižnih podataka(BZP) i sve to preoblikovati u EOP. Opća je ocjena da tempo i organizacija je takva da se dobrano kasni sa ostvarenjem postavljenih ciljeva, što pogubno za pravni sustav i gospodarski razvoj.
     Kako u dosadašnjim rokovima nisu postignuti željeni rezultati, te kako je zemljišna knjiga i daljnje neažurna i neusuglašena «Stanje zemljišnih knjiga općenito je vrlo loše, jer od 3269 katastarskih općina potrebno ili ponovno osnovati ili obnoviti, u cijelosti ili dijelom, ili usklađenje provesti putem pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno ispravnog postupka u 2068 katastarskih općina6 « , to je realno očekivati da će ponovno biti produžen rok o kojem je naprijed bilo riječi.

4.2. Osvrt na odnos gruntovnice i katastra

     Postupcima usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim odnosno sa stvarnim izvanknjižnim pravnim stanjem posjeda se bave Općinski sudovi, zajedno sa katastrom nekretnina. Naime, katastar i zemljišna knjiga su neraskidivo povezani, te u fizičkom smislu čine određenu simbiozu. Zajedno čine sustav informacija o nekretninama. Katastar je prethodnica, bolje rečeno, zemljišna knjiga je ovisna o podacima katastra zemljišta, bez njega se zemljišne knjige ne mogu niti osnovati niti voditi. Ideal je svakog zemljišnoknjižnog sustava da se te dvije evidencije slažu. Stoga u nekim zemljama katastar i gruntovnica organizaciono čine jedan organ. Posjedovnica, popisni list A zemljišnoknjižnog uloška treba biti identičan sa posjedovnicom u katastru. ZZK kada regulira elektroničku obradu podataka EOP, propisuje u članku 164 stavak 4. da: «Podaci o obliku, površini i izgrađenosti nisu posebni zemljišno-knjižni upisi u glavnoj knjizi, već katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP koji čine dio glavne knjige» To potvrđuje i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN-128/99), koji u članku 85 stavak 1.određuje da:»Katastar nekretnina objedinjuje se sa zemljišnom knjigom vođenom kod zemljišnoknjižnog suda elektroničnom obradom podataka u Bazi zemljišnih podataka( u daljem tekstu BZP)».Među inim, ciljevi su citiranog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da olakša izradu i uspostavu katastra nekretnina i cjelovitu primjenu Zakona o vlasništvu…, a naročito evidentiranje nekretnina kao čestice zemljišne površine zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje(načelo jedinstva nekretnina – čl.2 ZOV-a).
     Ali, i pored toga što se čine ogromni napori usklađenju evidencija gruntovnice i katastra sa faktičkim stanjem, sadašnje7 stanje i odnosa zemljišne knjige i katastra daleko je od ideala, kohabitacije, pa stoga mnogi autori to stanje ocjenjuju alarmantnim, jer: « Procjenjuje se da se podaci između zemljišne knjige i katastra(a i on je neažuran i zastario) razlikuju i više od 50%, a riječ je o ukupno 18.000.000 katastarskih čestica u oko 3300 katastarskih općina na području cijele države.».5 Takva ocjena stanja u bitnome se nije izmijenila ni do danas. Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predviđeno je da će katastar nekretnina do 2010 godine( članak 110 stavak 3, ZOK-a, NN, 128/99) dovršiti novu izmjeru teritorije RH, za sve katastarske općine, prema godišnjim programima, ali se već sada konstatira da je želja zakonodavca bila nerealna jer se dobrano kasni sa tim temeljnim procesima za podlogu zemljišne knjige.

4.3. Ukratko o digitalizaciji zemljišnih knjiga

     Radi lakšeg razumijevanja teme o kojoj pišemo držimo da je nužno se osvrnuti na proces digitalizacije zemljišnih knjiga i reći što taj proces u biti znači, što je to, tim prije što laici a i mnogi pravnici, koji ne poznaju materiju zemljišnoknjižnog prava, misle da je time dovršena reforma zemljišnih knjiga.
     Ministarstvo pravosuđa planiralo je da se do 31.12.2006.godine završi u cijelosti postupak preoblikovanja ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik. Zatvorile bi se sve ručno vođene zemljišne knjige za sve katastarske općine u RH(3.300) te bi se ubuduće u svim sudovima vodile isključivo u elektroničkoj formi(EOP)(čl.163-178 ZZK). Program kojeg je razradilo Ministarstvo je započet još 1998.godine. « Dana 15.studenog 2005. od ukupno 4.211.581 zemljišnoknjižna uloška u RH u sudovima je prepisano iz ručno vođene zemljišne knjige u digitalnu ili elektroničku formu 1.838.175 zemljišnoknjižnih uložaka ili 44% svih zemljišnoknjižnih uložaka. Dana 15.studenog 2005.u RH bilo je ukupno verificirano 7,3% zemljišnoknjižnih uložaka ili ukupno 307.812 zemljišnoknjižnih uložaka od ukupno 4.211.581 zemljišnoknjižnog uloška «.8 U vrijeme pisanja ovog članka postupak verifikacije, kojim se podrazumijeva ovjeravanje prepisanih zemljišnoknjižnih uložaka, dovršio je u potpunosti Općinski sud u Rovinju, Puli i Poreču, moguće i drugi sudovi za koje nemamo podataka jer proces verifikacije svakodnevno napreduje. Prema članku 204 ZZK, EOP-zemljišna knjiga zamijenit će dotadašnju ručno vođenu kad se u Bazu zemljišnih podataka pohrane upisi svih uložaka jedne katastarske općine. Dakle, digitalizacijom postojećih zemljišnih knjiga započela je reforma zemljišnih knjiga, koja se nastavlja postupcima novih katastarskih izmjera, donošenjem novih planova i usklađenjem katastra i gruntovnice. Kompjutori katastra i gruntovnice su umreženi, broj čestica upisanih u posjedovnom listu u Katastru jednak je broju čestica upisanih u «A» listu zemljišnoknjižnog izvatka. Taj prvi korak, prva faza reforme gruntovnice, digitalizacija zemljišnih knjiga umnogome pomaže i unapređuje proces i daljnju fazu tj. usklađenja zemljišnih knjiga. I u procesu digitalizacije zemljišnih knjiga jednim dijelom može se provoditi postupak usklađenja i to utoliko ukoliko se kod prijenosa podataka iz ručno vođene gruntovnice, temeljem članka 203 st2 ZZK iznimno se ne prenose stari, arhaični upisi, kao relikti prošlosti, koji se sa velikom vjerojatnošću mogu smatrati bespredmetnima, npr. stare hipoteke koje potiču još od prije II svjetskog rata i drugo.

5. VOĐENJE SUDSKIH POSTUPAKA. OSVRT NA SUDSKU PRAKSU

     Usklađenju, usuglašenju ili ispravljanju zrmljišnoknjižnih stanja se može pristupiti: 1. postupcima osnivanja, dopunjavanja, preoblikovanja i obnove zemljišne knjige( čl.179-197 ZZK) ili 2. putem pojedinačnog ispravnog postupka tj. sređivanje zemljišnoknjižnog stanja nekretnina upisanih u konkretnom zemljišnoknjižnom ulošku(članak 200 ZZK).

5.1. Osnivanje nove zemljišne knjige i otvaranje ispravnog postupka za cijelu katastarsku općinu

     Inicijativu za ovaj postupak poduzimaju jedinice lokalne samouprave i uprave tj. Općine i Gradovi, koje osiguravaju, zajedno sa državnom upravom, sredstva za troškove tako epohalnog projekta kao što je usklađenje pogrešnog zemljišnoknjižnog stanja, katastra, gruntovnice, sa onim izvanknjižnim tj. faktičkog stanja na terenu.
Postupak obnove započinje odlukom o obnovi zemljišne knjige koju donosi ministar pravosuđa, a na postupak obnove primjenjuju se odredbe ZZK, kao o prvom osnivanju zemljišne knjige(čl.198 u vezi s člankom 179 st.2 ZZK).
Ovdje se radi o kompletnoj, sveobuhvatnoj novoj katastarskoj izmjeri, novom premjeru snimanjem detalja tj. tehničkoj reambulaciji svih zemljišnih čestica ( parcela ). Snimanje detalja je prikupljanje mjernih i opisnih podataka za horizontalnu i vertikalnu predstavu zemljišta i objekata. Uz to utvrđuje se postojeće stanje, prikupljaju se podaci o čestici(parceli), kulturi, klasi(bonitet), posjedniku, vlasniku i dr. Snimanje terena iz aviona digitalnom kamerom je osnova za sve radove novog premjera. Postupci i metode se provode prema najnovijim dostignućem nauke geodezije, informatike i kartografije. Kompletan postupak se provodi po službenoj dužnosti, posjednici/vlasnici, iako se postupak provodi i u njihovom interesu, jer se u novu zemljišnu knjigu ex lege upisuju i izvanknjižni vlasnici koji do tada nisu bili upisani, ne snose bilo kakve troškove. Ciljevi ovog postupka i jest u tome da se izvanknjižna stvarna prava konačno ostvare upisom u zemljišne knjige i da ubuduće, zajedno sa katastrom, odražavaju faktičko stanje na terenu. Vlasništvo na nekretninama se upisuje na onoga tko to doista jest a brisani su dosadašnji fiktivni i formalni upisi koji su zagorčavali život građanima i koji su stvarali pravne probleme. Osnivanjem nove zemljišne knjige/gruntovnice/ za cijelu katastarsku općinu ostvaruju se naređenja i želja zakonodavca izražena u članku 224 ZZK o roku uknjižbi izvanknjižnog i državnog vlasništva. Da bi se u tehničkom smislu te riječi uskladila evidencija, katastra sa stvarnim stanjem na terenu, te da bi se nova stanja upisala u nove zemljišne knjige( uspostava nove posjedovnice, vlastovnice i teretovnice), dakle, da bi se sredile knjige potrebno je 3-5 godina, suglasno i zavisno o tome je li katastarska općina urbana ili ruralna, kao i veličini katastarske općine. Zbog objekata sređivati stanja u gradovima traje najduže. Primjerice: Općina i Grad Kostrena već sedam(7)godina sufinancira, zajedno sa državnom upravom, rješavanje oko sedam tisuća čestica u katastarskim i zemljišnim knjigama, što je veoma dug i prespor postupak. Ili, Grad Crikvenica ima 4 katastarske općine, 2006.god. pristupila je usklađenju katastra i zemljišne knjige osnivanjem novih knjiga. Cijeli projekt vrijedi 10 milijuna kuna, u čemu sa 60% participira Grad a 40% državna uprava. Prema planu projekt treba biti završen za pet(5)godina.
     U ovim projektima i postupcima se ostvaruje maksimalna i aktivna suradnja građanstva i Državne geodetske uprave, odnosno područnog katastra i ovlaštene geodetske tvrtke, kao i Komisije formirane od predstavnika katastra i suda koja provodi postupak novog premjera i rješava nove upise vlasnika u zemljišne knjige. Ovo stoga što je uspostava novog premjera od posebnog državnog interesa, kao i svakog posjednika/vlasnika nekretnine. Sretni su građani onih općina i gradova koji pristupaju projektima osnivanja novih evidencija nekretnina. Ovaj model je prava i efikasna reforma zemljišnih knjiga. Neki to euforično, glede svih pozitivnih odraza na – pravnu sigurnost, pravni promet, poduzetničke slobode, nepovredivost vlasništva, sigurnost ulaganja i sl. - po značaju nazivaju projektima desetljeća ili stoljeća. Nažalost u RH od 3360 katastarskih općina samo na 2009 , što od ukupnog broja čini 5%, se, dok pišemo ovaj članak, provodi postupak obnavljanja, otvaranja i osnivanja novih evidencija katastra i gruntovnice. Već smo ranije istakli da bi bilo idealno kada bi se iznašla sredstva za takav projekt za čitavu teritoriju Republike Hrvatske.10
U pripremi aviosnimanja Komisija putem medija, putem javnih skupova, mjesnih odbora i na druge načine, javnim pozivom poziva građane, kao i pravne osobe, da obilježe granice svojeg zemljišta vidljivim trajnim oznakama, da označe međe naspram svojih susjeda. Svim posjednicima/vlasnicima se šalju pismene upute o načinu označavanja međa svog kompletnog posjeda, kao i granice naspram susjeda. Ujedno im se saopćava da su suglasno članku 61 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, ovlaštene geodetske tvrtke i Komisija, ovlašteni da uđu u prostor svake katastarske čestice i da postave na zemljištu ili građevinama potrebne oznake izmjere i međne oznake. Nakon što stručnjaci katastra, koji rade na projektu, utvrde da je uredno proveden postupak omeđivanja čestica, tada se putem medija i na drugi način obavještavaju svi posjednici i vlasnici o danu kada će se provesti snimanje cijele katastarske općine iz aviona digitalnom kamerom. Prikupljeni podaci snimanja, snimljene karte i katastarski planovi se javno izlažu a posjednici/vlasnici se oglasom pozivaju da u određeno vrijeme imaju pravo da se očituju o novoj izmjeri i da mogu davati prigovore, koje rješava Komisija.
     Nakon provođenja svih naprijed navedenih tehničkih postupaka i radnji omogućava se građanima, posjednicima/vlasnicima nekretnina da kroz ispravni postupak, kojeg otvara zemljišnoknjižni sud, a prema pravilima čl.186 – 198 ZZK, javni uvid u nove katastarske planove, radi stavljanja primjedbi i prigovora Komisiji za provođenje novog premjera a nakon toga pristupa se otvaranju ispravnog postupka. Javni oglas o otvaranju ispravnog postupka se objavljuje, po nalogu zemljišnoknjižnog suda, u «Narodnim novinama», oglasnoj ploči suda, katastra, na oglasnoj ploči lokalne samouprave i uprave, te u javnim glasilima. Javni oglas je ujedno i poziv građanima da aktivno učestvuju u ostvarenju i zaštiti njihovih vlasničkih prava. Prema članku 186 stavak 2 rok za ispravak ne smije biti kraći od 6 mjeseci niti duži od godinu dana, u kom roku u smislu članka 188 ZZK podnose se prijave i prigovori, povodom kojih se otvara rasprava za ispravak(191 ZZK). Na raspravu se pozivaju samo one osobe koje su podnijele prijave i prigovore, kao i osobe protiv čijih su upisanih prava ti prigovori i podneseni. U ovakvom glomaznom postupku normalno je da dolazi do grešaka, pogrešnih obilježavanja granica, sporova oko međa, sporova oko prava vlasništva, što se sve rješava pred zemljišnoknjižnim sudom. Zemljišnoknjižni sudac na raspravi, u kojoj uzimaju učešća i stručne osobe Katastra, te povjerenici sa terena, u otvorenoj raspravi vrši identifikaciju reambuliranih (novih)čestica sa starim česticama, radi utvrđivanja njihove istovjetnosti, vrši uvid u staru zemljišnu knjigu, uvid u katastarske planove, skice mjerenja i aviosnimke, zatim u isprave kao što su ugovori, rješenja o nasljeđivanju, stare posjedovne listove – dakle nakon svestranog postupka donosi rješenje kojim se određuje uknjižba. Ono što nije uspio riješiti zemljišnoknjižni sud upućuje se na parnicu. Ali time nije zakočen ispravni postupak, odnosno osnivanje nove ili obnovljene zemljišne knjige, Naime, da bi nova ili obnovljena zemljišna knjiga imala učinak člankom 194 stavkom 3 ZZK isključeno je ulaganje žalbe. Vrši se provedba naređenih upisa po zemljišnoknjižnom sudu (čl.196 ZZK) a nezadovoljna stranka se upućuje na parnicu na podnošenje tzv. tužbe za ispravak ( čl.197).

5.2. Pojedinačni ispravan postupak

     a) Uvodne napomene
     U našem pravnom sustavu, prema postojećoj sudskoj praksi, usklađenje pogrešnih zemljišnoknjižnih stanja u gruntovnici sa katastarskim i izvanknjižnim stanjem vlasništva, sprovodi se kroz dva odvojena postupka i to: kroz parnični postupak - podnošenjem tužbe parničnom sudu, i zemljišnoknjižni postupak - podnošenjem prijedloga za ispravni postupak za promjenu vlasništva u pojedinačnom zk. ulošku. Konačan ishod, ostvarenje cilja oba postupka je isti – donošenje pravomoćne sudske odluke kojom se ispravljaju dosadašnja pogrešna formalna knjiženja.
     U kojem od ovih postupaka će građanin, koji je, primjerice, stekao pravo vlasništva dosjelošću, temeljem članka 159 ZOV-a, pokrenuti postupak i usmjeriti svoje zahtjeve, zavisi samo od njegove volje.
     U ovoj materiji ni ZOV, kao temeljni materijalni propis stvarnih prava se u to ne upušta niti propisuje koji postupak je mjerodavan. Člankom 130 je samo načelno propisano da onaj « Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi «.
     U daljnjim izlaganjima osvijetliti ćemo oba ova postupka, kao zasebne putove, kako slijedi:

     b) pojedinačan ispravni postupak, u zemljišnoknjižnom postupku
     Ovaj institut je uveden u naš pravni sustav donesenim Zakonom o zemljišnim knjigama(NN-91/96). Prema članku 200 ZZK kad za to postoji opravdani razlog može se provesti pojedinačni ispravni postupak konkretnog zemljišnoknjižnog uloška. Iako u ZZK ne postoje odredbe koje bi upućivale na to što znači sintagma «opravdani razlog», smatramo da treba tumačiti tako da «opravdani razlog» postoji uvijek kada je potrebno uskladiti gruntovno i faktičko stanje posjeda. Tu ne bi u sudskoj praksi trebalo biti dileme: svatko tko je pošteni posjednik ( čl.18 ZV-a) ima i « opravdani razloga» da uskladi odnosno sredi svoje gruntovno stanje, kako bi postao samovlasnik sa 1/1 na svojim nekretninama. Zašto se suci boje primjene ovog članka u praksi, to autoru ovog članka je potpuno nejasno i bezrazložno. Dakle, odredbu članka 200 ZZK treba ekstenzivno tumačiti a ne restriktivno. Kod tumačenja, po našem mišljenju, treba se pozivati i na odredbu članka 198 st.1 ZZK, koja propisuje da ako je iz nekog razloga zemljišna knjiga ili neki njen dio, postala neuporabljiva da se pristupa obnovi ili dopuni, što u konkretnom slučaju se analogijom može primijeniti i na pojedinačan ispravni postupak. U najnovijoj sudskoj praksi ovakvo stajalište je preovladajuće, a smatramo zastarjelim i prevaziđenim neka od tumačenja, koja su do sada proizvodila dvojbe u praksi.»Ako međutim, izvanknjižni stjecatelj ne raspolaže nikakvim ispravama kojima bi svoje pravo učinio barem vjerojatnim, nema osnove za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Svoje će pravo izvanknjižni stjecatelj tada upisati na temelju sudske odluke kojom se utvrđuje da je izvanknjižno stekao pravo, a dok se taj postupak vodi može se u zemljišnoj knjizi provesti zabilježba spora»11
     Za razliku od obnove odnosno osnivanja nove zemljišne knjige ovdje se postupak pokreće prema načelu dispozicije, po prijedlogu građanina kao stranke, koji želi da uredi svoje nekretnine koje su u određenom zk.ulošku upisane na trećim osobama, bilo da traži da se brišu formalni suvlasnici na njegovim nekretninama bilo da je izvanknjižni vlasnik te traži da se u gruntovnici brišu te da se upiše njegovo vlasništvo.
     Postupak se pokreće prijedlogom zainteresirane stranke. U prijedlog se obavezno navodi historijat stjecanja predmetne nekretnine, kao npr. od kada je predlagatelj i njegovi prednici su u faktičkom posjedu nekretnine. Primjerice, ako je upisan u posjedovnom listu historijat posjedovnog lista da bi se utvrdilo da su ispunjeni uvjeti za dosjelost, prilažu se odluke o dodjeli nekretnina koje nisu provedene, rješenja o nasljeđivanju, ugovori o kupoprodaji u kojem je prodavatelj izvanknjižni vlasnik, ugovori koji su sklopljeni pred svjedocima ali nisu ovjereni jer je prodavatelj u međuvremenu umro, imena svjedoka i međaša koji mogu potvrditi navode prijedloga.
     Da zaključimo, činjenični supstrat prijedloga za ispravni postupak je identičan supstratu koji se navodi u tužbama za pokretanje parnice, te je neshvatljivo i neopravdano voditi odvojene postupke, pogotovu što je prirodnije da se, umjesto parnice, vodi samo ispravni postupak, jer se radi o materiji zemljišnoknjižnog prava. Vrhovni sud bi, po našem mišljenju, trebao dati naputke da usklađenje gruntovnog stanja i faktičkog stanja zakonitog posjeda tj. korekcije pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa ima se provoditi isključivo u zemljišnoknjižnom pojedinačno ispravnom postupku a u parnici samo onda ako su stranke upućene na parnicu u tom postupku.
     Kao jedan od izvanparničnih postupaka bio je zanemaren u sudskoj praksi. I dan danas građani bilo sami bilo preko odvjetnika više podnose tužbe a manje ili skoro nikako ne žele pojedinačan ispitni postupak u gruntovnici. Zašto je to tako, zašto je prevladala parnica za račun zemljišnoknjižnog postupka, nije moguće ničim objasniti ? Je li to zbog ustaljene tradicije parnice kada je ona bila jedini postupak prije ZZK-a, pa se po inerciji odvija i dan danas ili zbog toga što zemljišnoknjižni sudovi nisu bili ekipirani i osposobljeni za te procese ili građani jednostavno nemaju povjerenja u taj postupak. Inače, parnični suci rado prihvaćaju «tabularne» parnice, jer bez ikakvog napora dobro im dođe u iskazivanju mjesečne statistike. Odvjetnici više vole tužbe jer više inkasiraju u parnici nego u ispravnom postupku.
     Naime, zemljišnoknjižni postupak je manje formaliziran od parničnog. Primjerice, nema pozivanja stranaka putem poziva, što je otegotno nego putem javnog oglasa koji se objavljuje u Narodnim novinama i oglasnoj ploči suda. O pokretanju pojedinačnog ispravnog postupka mora se objaviti javni oglas s pozivom svim onima koji imaju pravni interes da u tom postupku podnesu prijave ili prigovore protiv podnesenog prijedloga predlagatelja postupka.(čl.186 ZZK). Rok za podnošenje prijava je od trideset dana do šest mjeseci, koji rok određuje zemljišnoknjižni sudac, Nakon isteka roka provodi se rasprava za ispravak(čl.191-193) koja se može provesti u sudu ili na licu mjesta.. U svim zemljišnim postupcima, praksa je pokazala da je daleko bolje provesti raspravu na licu mjesta. Na licu mjesta obavezno je učešće vještaka geometra, te sud i vještak, nakon identifikacije, strankama može pokazati česticu(parcelu) te se samo tako tu na licu mjesta stranke mogu valjano očitovati na činjenice važne za donošenje odluke. Nakon što sud odluči o svim prijedlozima i prigovorima i o tome donese odluku, na osnovu odluke suda provode se naređeni upisi u zemljišnoknjižnom ulošku.(čl. 196 ZZK). Za razliku od parnice u pojedinačnom ispravnom postupku nema žalbe te se postupak ne može odugovlačiti u nedogled (članak 194 stavak 3 ZZK). Umjesto žalbe, pravilima iz članka 197 ZZK je predviđeno podnošenje tužbe, koju može podnijeti osoba čiju je prijavu ili prigovor za ispravak zemljišnoknjižni sud odbio odlukom donesenoj na raspravi za ispravak. Iz pravila čl.197 ZZK proizlazi da tužbu za ispravak ne mogu podnijeti: 1. osobe koje uopće nisu podnosile prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, i 2. ni osobe čiji upisi nisu promijenjeni u ispravnom postupku. U pojedinačnom ispravnom postupku, za razliku od parnice, nema primjene instituta ponavljanja postupka. Pojedinačan ispravni postupak u zemljišnoknjižnom postupku se provodi po pravilima kao i za ispravni postupak osnivanja zemljišne knjige(čl.186-197 ZZK).
     «Pojedinačan ispravni postupak po čl.200 ZZK može se provoditi samo glede zemljišnoknjižnih uložaka u onim zemljišnim knjigama glede kojih nije po odredbama ovog Zakona već proveden postupak osnivanja, obnove, dopune ili preoblikovanja».12
     Sudovi danas ipak sve češće provode pojedinačne ispitne postupke.
Međutim, koliko god držimo da je pojedinačan ispravni postupak brži, efikasniji od parnice mišljenja smo da se samo sa tim postupcima ne može u dogledno vrijeme očekivati da bi se uskladile i sredile evidencije gruntovnice i katastra, da bi se provelo usklađenje u svim zk.ulošcima u svim katastarskim općinama u RH. « Tako je dobiven podatak da se u katastru vodi 3.360 katastarskih općina, da se u katastru vodi22.812.148 čestica- parcela od čega 13.529.407 čitavih i 9.282.741 u dijelovima. Navedeno se vodi u 2.444.222 posjedovna lista, u kojim je evidentirano i 1.800.005 zgrada, zemljišnoknjižnih uložaka je 4.211.581 «13 Pred sudovima, ma koliko je tempo rješavanja predmeta ubrzan, stoje doista ogromni i u dogledno vrijeme, to se mora na ovom mjestu reći, skoro nesavladivi zadaci.

     c) parnični postupak, kritika sudske prakse
     Osoba koja ima pravni interes postupak pokreće tužbom. Ovakve tužbe, budući su uperene samo na korekciju, ispravku pogrešnih upisa u zk.ulošku, se popularno nazivaju «tabularne» ili «formalkama», Naši sudovi su zagušeni (pretrpani) ovakvim tužbama u kojima se u činjeničnom supstratu tužitelji navode da su: 1). izvanknjižni vlasnici nekretnine, 2). da samostalno ili računajući tijek vremena prednika posjeduju nekretninu dugi niz godina, 3). da nije ni od koga uznemiravan kroz vrijeme dosjelosti, 4) da je stekao pravo vlasništva dosjelošću temeljem članaka 18 i 159 ZOV-a( kao i drugi pravni osnovi: građenje ne tuđem zemljištu, pretvorba društvenog vlasništva i drugo). i 5). da su na njegovoj nekretnini formalno i fiktivno upisana treća osoba, ili u pravilu na 10-tine ili 1oo-tine suvlasnika, (mada nemaju nikakve stvarne ili životne veze sa nekretninom, 6). Tuženici u većini slučajeva i ne znaju gdje se nalaze utužene čestice, ne znaju da su u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici ili vlasnici, iako na tim nekretninama nemaju nikakvih vlasničkih prava. Stoga niti žele da se upuste u parnicu, tako da masovno se donose presude zbog izostanka odnosno ogluhe).
     Iz naprijed navedenog razvidno je da se u ovim parnicama više radi o deklaratornim zahtjevima, jer se traži da sud utvrdi da je tužitelj već stekao pravo vlasništva dosjelošću, dakle temeljem zakona, a od manjeg je značenja je to što tužitelj ujedno traži da tuženik prizna tužbene zahtjeve, da trpi prijenos i uknjižbu vlasništva, da izda tabularnu ispravu što bi upućivalo na kondemnatorne zahtjeve (trpljenje, činidba, propuštanje).
     Opća je karakteristika ovakvih tužbi i parničnih postupaka da tužitelji istinski nisu ni u kakvom životnom pravnom odnosu sa tuženicima, prema tuženicima nemaju nikakva ozbiljan obveznopravni ili stvarnopravni zahtjev, U biti nema spora među strankama, u pravilu tužitelj i ne poznaje tuženiku kojih je onoliko koliko ih je formalno upisanih u zk.ulošku, na desetke a nerijetko i na stotine,(Uvodno smo citirali 503 tužena suvlasnika iz zk.uloška). Zato se ove tužbe i postupci nazivaju kolokvijalno»formalkama» zbog toga što se»parnica» vodi pro forme samo u cilju korekcije pogrešnih zemljišnoknjižnih stanja. Sintagmu «parnica» stavljamo pod navodnike iz razloga što po svojoj pravnoj prirodi to i nisu prave, stvarne parnice. Po okončanju postupka u ovakvim»parnicama», glede stvarnog i pravnog života, sud u biti nije ništa ni dosudio tužitelju. «Prijepornu» nekretninu koja je bila predmet «parnice» tužitelj nije dobio presudom, on ju je imao u svom poštenom posjedu, u izvanknjižnom vlasništvu još prije pokretanja parnice, kao i poslije presude, dakle na terenu se nije ništa promijenilo. Tužitelja nitko u njegovom vlasništvu ni ne ometa. Stoga nije ni bio cilj suda da tužitelja zaštiti u rješavanju nekog spora. Na drugoj strani, na strani tuženika se također nije ništa promijenilo, oni odlukom suda nisu ništa izgubili u svojoj imovini, nemaju bilo kakvu obavezu prema tužitelju, tužitelju iz parnice nisu ništa dali. Jedina promjena koja se desi u pravnom životu je ta da se u zk.ulošku, temeljem presude, brišu dotadašnji formalni i fiktivni upisi tuženika kao idealnih suvlasnika(uvijek je u pravilu zbog nesređene gruntovnice više fiktivnih upisnika), što je u interesu i samih tuženika, jer sa nekretninom koja je u dugogodišnjem poštenom posjedu tužitelja nemaju nikakve životne veze, jer sa tužiteljem i nisu u pravnom odnosu.
     Pretežan broj ovih»parnica» se završava i sud donosi odluku na temelju priznanja, na temelju izostanka tuženika i na temelju ogluhe. Ovo stoga iz razloga što tuženici se pasivno drže jer nisu u pitanju njihove nekretnine, po saznanju da se vodi postupak za čestice koje nisu u njihovom posjedu ne žele da se upuste u parnicu. Oni koji ipak dođu na raspravu i priznaju tužbene zahtjeve tužitelja izrijekom sudu navode da se radi o nekretninama vlasništvo tužitelja. Nadalje, što je opet karakteristično za ove parnice je i to da se stranke uopće ne poznaju, nisu se nikada ni vidjele. Ovim parnicama se zaobilaze postupci nasljeđivanja jer za umrle formalne upisnike u zk.ulošku sam tužitelj označava nasljednike što sudovi nekritički prihvaćaju, tako da su sudskoj praksi poznati slučajevi zloupotreba. Da bi sudovi u ovakvim»parnicama» bili što efikasniji, a kako se radi o arhaičnim upisima u gruntovnici, kao po nekom pravilu to su brojne osobe upisane u zk.ulošku, nepoznate tužitelju, koji su sada u poziciji tuženika, sud tada pribjegava konstrukciji postavljanja privremenog zastupnika, temeljem članka 84 ZPP-a, tuženicima koji su nepoznatog boravišta i prebivališta, za koje se u biti niti zna da li su živi ili umrli( razvidno je iz oglasnih stranica Narodnih novina da sudovi u svakom broju oglašavaju brojne oglase o postavljenju privremenog zastupnika. Uvidom u NN-173/03 konstatirali smo da je 25 sudova dalo takve oglase, a Općinski sud u K. od toga 8 oglasa, a jedan od njih, kojeg smo spomenuli u uvodu članka, glasi da je u parnici P-396/03 postavljen privremeni zastupnik za 503 osobe tuženika, koji su upisani u zk.ul. kao idealni suvlasnici( ova parnica je okončana priznanjem prava vlasništva od strane privremenog zastupnika koji je odvjetnik !!!). Sa izloženih razloga česta su ponavljanja postupaka( čl.421 – 428 ZPP-a) jer se zna, u ponovljenom postupku, javiti novi nasljednik koji nije bio obuhvaćen ili se utvrdi da nasljednik kojeg je tužitelj iskazao je lažan ili se sa prijedlogom za ponavljanje postupka javi osoba koja je živa a u ranijoj parnici joj je postavljen privremeni zastupnik. U Općinskom sudu u C. odigrao se jedan interesantan događaj, ne samo za parnicu i kako se ona može zloupotrijebiti, nego i za kaznenu odgovornost. Graditelj B.C iz Z. kupio je česticu u mjestu C. i izradio je projekt izgradnje višestambene zgrade. Međutim, da bi dobio lokacijsku i građevinsku dozvolu, trebao je povećati zemljišnu česticu za 95 m2. Znao je da njegov međašni susjed S.J. je dugo u Australiji. Zlouporabio je pravo i izvršio je parcelaciju susjedove čestice, te za novoformiranu česticu u površini od 95 m2 tužio je susjeda S.J. po pravnom osnovu dosjelosti., a budući ga označio kao osobu nepoznata prebivališta i boravišta predložio je sudu postavljenje privremenog zastupnika u osobi A.Ž. Sud je bez ikakve provjere temeljem članka 84 ZPP-a usvojio zahtjev tužitelja te osobi S.J. nepoznatog prebivališta i boravišta postavio za privremenog zastupnika osobu A.Ž. koja je trebala štititi i zastupati interese tužene osobe S.J. Na prvom ročištu privremeni zastupnik A.Ž. je priznao tužbene zahtjeve tužitelja te je sud donio presudu na osnovu priznanja, kojom je utvrdio da je tužitelj B.C. stekao pravo vlasništva po pravnom osnovu dosjesti. Presuda je proknjižena tako što je čestica od 95 m2 ispisana iz zk.uloška u kojemu je upisano vlasništvo S,J. i upisana u zk.ul.u kojem je upisano vlasništvo tužitelja. Čestica se «utopila» u raniju česticu tužitelja, te je tako povećanom površinom zemljišta ostvario uvjete za dobijanje lokacijske i građevinske dozvole. Zgradu je izgradio i rasprodao je sve stambene jedinice. S.J. je tek nakon 6 godina, kada je došao u zemlju, kada je vadio zk.uložak saznao je da je njegova čestica umanjena za 95 m2 i preparcelacijom pridodana susjednom zemljištu. Kazneni postupak je zastario, te je pokrenuo ponavljanje parničnog postupka. Prihvaćen je prijedlog za ponavljanje postupka te novom presudom u ponovljenom postupku, zbog bitne povrede odredaba ZPP-a, ukinuta je ranija presuda, te su njegove nekretnine vraćene u prijašnje stanje. Dakle, da zaključimo da je ovakav predmet trasiran kroz pojedinačan ispravni postupak ne bi se mogla ostvariti zlouporaba prava do koje je došlo u parnici. Pojedinačni ispravni postupak je pouzdaniji i za razliku od parnice, više je izložen javnosti.
     Karakteristično je za « tabularne» parnice i to da znaju i dugotrajno trajati, zbog žalbenog postupka, tako da se ovi postupci često ne završavaju u «razumnom roku». Glede toga velika je prednost pojedinačnog ispitnog postupka, kao zemljišnoknjižnog postupka, u kojem je isključena žalba kao pravni lijek. Ispitni postupak se završava u strogo zadanim rokovima koji su fiksirani u javnom oglasu.
     Sa svih naprijed izloženih razloga, usporedbi parničnog postupka, s jedne strane i ispitnog postupka , s druge strane, priklanjamo se stajalištima mnogih pravnika i pravnih teoretičara koji se zalažu za to, da se onemoguće i ne dopuste usklađenja i ažuriranja zemljišnoknjižnih stanja kroz parnični postupak, jer je to materija ispitnog postupka po pravilima ZZK.
     « Sudsku praksu koja dopušta « tabularne» parnice stoga treba promijeniti i zahvate u zk.stanje omogućiti samo procesnim putovima što i9h predviđa ZZK.
«Tabularne» tužbe, prema sadržaju, zapravo su prijedlozi za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i tako ih treba procesno tretirati. Temeljem članka 19 ZPP-a, sudovi takve parnične postupke trebaju obustavljati i po pravomoćnosti ih nastavljati sukladno pravilima izvanparničnog pojedinačnog ispravnog postupka predviđenog Zakonom o zemljišnim knjigama».14

6. ZAKLJUČCI

     Opća je konstatacija svih mislećih ljudi, svih institucija u državi, Predsjednika Vlade, Predsjednika Republike, da alarmantno loše, neažurno, nesređeno, stanje zemljišnih knjiga predstavlja prvorazrednu kočnicu daljnjeg gospodarskog napretka RH. I dan danas, pa i buduće vrijeme, i nadalje je aktualno stanovište Vlade Republike Hrvatske u pravcu rješavanja ove problematike koja je, ocjenjujući ozbiljnost situacije, te konstatirajući da se ne ostvaruju programi reforme zemljišnih knjiga u zadanim rokovima, na sjednici 24.03.2004.god.donijela je, među inim, zaključak kojim je obvezala Ministarstvo pravosuđa i Državnu geodetsku upravu, koji su glavni nositelji poslova, da na primjeran način upute poziv:
     «- pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje upravljaju općim i javnim dobrima na provedbu uknjižbe u zemljišne knjige i katastar i sudjelovanje u provođenju i financiranju državnih programa vezanih za nekretnine;
     - svim izvanknjižnim nositeljima prava na nekretninama na upis svojih prava u roku do1.siječnja 2007.godine, kada na snagu stupa primjena načela povjerenja u istinitost i potpunost podataka upisanih u zemljišne knjige«15
Također smo mišljenja da se ovaj najprioritetniji problem za rješavanje u RH može riješiti samo sistemskim mjerama a ne parcijalnim mjerama, kao što su to postupci pojedinačnog ispravnog postupka. Koliko god da su ti postupci efikasni, što nije prijeporno, ali činjenica je da takvim postupcima se ne može riješiti problematika za cijelu zemlju, pa ni za jednu katastarsku općinu. Ovim postupcima se samo unekoliko smanjuje, ublažava postojeće stanje. Među najvećim problemima u RH, prema svom značaju za gospodarstvo, na vrh liste prioriteta treba staviti sređivanje evidencija gruntovnica. Za konstatirati je da sve dosadašnje mjere i programi, od donošenja ZOV i ZZK,(razdoblje od 1o godina) pa do danas nisu uspjeli ili su u velikom zakašnjenju, sve zbog nedostatka financijskih sredstava. Stoga smo mišljenja da bez financijske potpore države ova problematika se neće u dogledno vrijeme riješiti. Iskustvo pokazuje da dosadašnja potpora ni blizu nije bila dostatna.
     Mišljenja smo da bi predsjednici Općinskih sudova, u okviru svojih nadležnosti propisanih u članku 35 Zakona o sudovima i članku 9 Sudskog poslovnika, trebali sve parnične predmete koji su upereni na utvrđivanje prava vlasništva, odnosno na usklađenje faktičkog posjeda i gruntovnog stanja, za koje smo rekli da po svojoj prirodi i nisu parnice nego svojevrsne konstrukcije, sugerirati da se primjenom i temeljem članka 19 ZPP takvi predmeti imaju transformirati u izvanparnični postupak i u upisniku umjesto parnice «P» zavoditi i postupati kao sa podnesenim prijedlogom za pojedinačan ispravni postupak i zavoditi u zemljišnoknjižnom upisniku pod «Z». «Tabularne» parnice su fiktivne. Bilo bi «kao melem za ranu» ako bi Vrhovni sud također arbitrirao glede»tabularnih» parnica te, također, svojim naputcima pravilno usmjerio da se rješavanje problematike usklađenja zemljišnih knjiga ima provoditi u ispravnim postupcima po pravilima zemljišnoknjižnog prava a ne u parnici.
     Kako dosadašnjim tempom programi i mjere za reformiranje gruntovnice nisu ostvareni ni u dva petogodišnja roka ( 1996 – 2oo1 i 2oo2 -2006 god) ukazuje se nužnim (zakonodavac će to morati učiniti) da se novim izmjenama i dopunama, po treći puta, produže rokovi iz čl.224 ZZK ( 1.siječanj 2007), kako bi se još jednom omogućilo izvanknjižnim nositeljima upis stvarnih prava u gruntovnici, kao i Državnim pravobraniteljstvima da već jednom pokrenu postupke za upis stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska. Ovaj novi, produženi rok bi, po našem mišljenju, se trebao uskladiti sa 10- godišnjim rokom iz članka 110 stavak 3 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u kom roku je propisano da će se za sve katastarske općine u RH izradit katastar nekretnina, koji rok istječe 1.III.2010.godine. Naše je stajalište da rokovi Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama moraju biti usuglašeni, ne samo iz nomotehničkih razloga, nego zbog toga što se radi o temeljnim zakonima koji prirodno čine u biti jednu cjelinu zbog međusobnih interakcija, te nije moguće ostvarenje nove evidencije nekretnina u katastru i gruntovnici bez primjene sva tri zakona. Nažalost, ovim produženjem rokova, zapravo se i nadalje odgađa primjena pravila o zaštiti povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga(čl.8 ZZK). Još uvijek će se prolongirati upisi društvenog vlasništva jer se i rok iz članka 388 Zakona o vlasništvu….također mora produžiti u smislu naprijed izloženog stajališta.
     Konstatira se da do sada nisu propisivane sankcije za nepostupanje po odredbama članka 224 ZZK, pa smatramo da u novim izmjenama i dopunama tog članka je neophodno ih propisati, pogotovu za dosadašnji indolentan stav pravnih osoba u vlasništvu RH koje upravljaju općim(čl.3 ZV) i javnim dobrima (čl35 ZV), gle3de upisa u zemljišne knjige.
     Za teško oboljelu gruntovnicu, koja je rak rana pravosuđa potrebne su sistemske, sveobuhvatne radikalne mjere istovremeno na čitavoj teritoriji Republike Hrvatske. Kao i za druge kapitalne objekte i ovdje država treba iznaći financijska sredstva kako bi se već jednom za sva vremena riješio za društvo i državu problem sa vrha liste prioriteta. Nema toga tko ne priželjkuje da nam zemljišne knjige, već jednom, doista, budu tako preoblikovane da budu odraz vanjske slike stvarnog činjeničnog i pravnog stanja nekretnina.
     Jer, sadašnja gruntovnica je « rak rana « na leđima pravosuđa. Prethodno se mora otkloniti da bismo ušli u Europsku uniju kojoj težimo.


Crikvenica, mjesec studeni, 2006.god.Božo Vilušić, dipl.iur


LITERATURA

a) knjige:
1. Komentar zakona o zemljišnim knjigama, autor: Prof. Tatjana Josipović, Informator Zagreb, 1998.god.
2. Zakon o zemljišnim knjigama, autori: Mladen Žuvela i Bruno Ružička, Organizator Zagreb, 2003.god.

b) članci:
1. Tatjana Josipović: « Usklađenje zemljišnoknjižnog s izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine»», kao prilog savjetovanju»vlasništvo-obveze-postupak»,Poreč 4-5 svibanj 2000 god.,Zbornik Pravnog fakulteta u Riujeci,1/2000;
2 Tatjana Josipović: Izvanknjižno stjecanje i prestanak stvarnih prava na nekretninama, članak u knjizi:»Nekretnine kao objekti imovinskih prava», Narodne novine,Zagreb,2005.god.
3. Damir Kontrec: «Parcelacija nekretnine i provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi», članak iz knjige:»Nekretnine kao objekti imovinskih prava», Narodne novine, Zagreb, izdanje 2005.god.
4. Damir Kontrec: « Pojedinačan ispravni postupak(čl.200 Zakona o zemljišnim knjigama), Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Godišnjak 5, Organitator, Zagreb 1998.god.
5. Dr.sc.Jadranko Crnić i Ana-Marija Končić: « Obnova i dopuna zemljišne knjige – Ispravni postupak s posebnim osvrtom na pojedinačni ispravni postupak», knjiga» Nekretnine u pravnom prometu, VI. Savjetovanje- 2003 god, Inženjerski biro, Zagreb.
6. Mladen Žuvela: «Zemljišna knjiga- gruntovnica-ažuriranje i preoblikovanje» Informator br.5001 od 9.02.2002.god.
7. Ana-Marija Kočić: «Pojedinačni ispravni postupak», Iformator,br.5391 od 5.11.2005.god.
7. Bruno Čphilj: « Pravni status digitalizacije zemljišnih knjiga(razvoj sustava za BZP)» iz knjige:»nekretnine u pravnom prometu-2005», Inženjerski biro d.d. Zagreb, 2005.god.
8. Bruno Ružička: « Zemljišne knjige «, Pravo i porezi,br.10/97
9. Josip Majetić: «Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina-Preobrazba katastra», Hrvatska pravna revija, br.11/2001.god.
10. Mr.sc. Zrinko Zrilić: « Pojedinačno ažuriranje zemljišnoknjižnog stanja, parnica ili pojedinačan ispravni postupak(kritički osvrt na sudsku praksu), Pravo i porezi, br.3/2005.
11. Dr. sc. Ivan Kaladić: « Uknjižba prava vlasništva stečenog dosjelošću na nekretninama», Pravo i porezi, br.4/2000 god.,
12. Maja Ivković: « Iskustva u postupku obnove zemljišne knjige za k.o.Vrsi, Grbe i Ninske stanove», Hrvatska pravna revija, br.7/2005 god.
13. Željko Bačić: « Preobrazba katastra prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina», članak iz knjige:»Nekretnine u pravnom prometu», Inženjerski biro d.d. Zagreb, 2000.god.
14. Branimir Gojčeta, dipl.ing.: « Katastar-postojeće stanje i prijedlog novih zakonskih rješenja», iz knjige:»Nekretnine u pravnom prometu», Inženjerski biro d.d. Zagreb, 1998.god.
15. Tatjana Josipović: «Novine u zemljišnoknjižnom pravu», članak iz knjige: «Nekretnine u pravnom prometu, V.savjetovanje-2002.», Inženjerski biro d.d.Zagreb,2002.god.
16. Josip Majetić: «Dioba nekretnina-uloga katastra i zemljišne knjige», članak iz knjige: Nekretnine u pravnom prometu,V. savjetovanje-2002, Inženjerski biro d.d.Zagreb, 2002.god.



1Dr.sc.Tatjana Josipović: Članak: Izvanknjižno stjecanje i prestanak stvarnih prava na nekretninama-usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja, knjiga “nekretnine kao objekti imovinskih prava”, nakladnik Narodne novine, 2005.god. Sintagma “izvanknjižno pravno stanje” izaziva pozornost. Kako nešto što je “izvaknjižno” može ujedno biti i “pravno” stanje. Profesorica je je u svim svojim radovima objasnila da “izvanknjižno” stanje činjenica koja proizvodi pravne posljedice i uživa pravnu zaštitu, pa je time postala i “pravno”stanje.

2Vidi oglasne stranice NN-173/03, rješenjem P-396/03 Općinskog suda u K. postavljen je privremeni zastupnik za sve tužena 503 suvlasnika.

3Uvid u NN 173/03 – sudski oglasi iz kojeg je razvidno da se Općinski sud u K. Oglasio da je u parnici P-396/03 donio rješenje o postavljanju privremenog zastupnika za svih 503 tuženika. Sud je za privremenog zastupnika postavio odvjetnika, te se spor i riješio priznanjem tužbenih zahtjeva, a radi ispravke u zemljišnim knjigama.
Podaci o katastru smo crpili iz članka ”Katastar-postojeće stanje i prijedlog novih zakonskih rješenja”,od autora Branimir Gojčeta, dipl.ing.,nkjiga”Nekretnine u pravnom proimetu”nakladnik “Inžinjerski biro” zagreb, 1998.god.

4Jakob Nakić i Aleksandar Puh, dipl.iur., članak:”Evidentiranje javnih cesta”, u knjizi:NEKRETNINE, nakladnik Informator, Zagreb, 2006.god.

5Mladen Žuvela, članak: »Zemljišna knjiga-Gruntovnica-Ažuriranje i preoblikovanje, Informator br.5001 od 9.02.2002 god

6Dr.sc.Jadranko Crnić i Ana Marija Končić: članak:”Obnova i dopuna zemljišne knjige-Ispravni postupak s posebnim osvrtom na pojedinačni isprani postupak”, Nekretnine u prav nom prometu, VI savjetovanje-2003, Inžinjerski biro Zagreb

7Mladen Žuvela, članak:” Zemljišna knjiga-gruntovnica-ažuriranje i preoblikovanje”,Informator,br.5001 od 9.02.2002.

8Bruno Čohilj, dipl.iur, članak “Pravni status digitalizacije zemljišnih knjiga(Razvoj sustava za BZP)”, knjiga”Nekretnine u pravnom prometu-2005, Zbornik radova, nakladnik Inžinjerski biro, Zagreb, 2005.god. Svi podaci o digitalizaciji zemljišnih knjiga uzeti su iz članka tog autora.

9Podaci Državne geodeske uprave

10Nakon donošenja Zakona o premjeru i katastru nekretnina 1964.god. tadašnja Republika BiH je izvršila aerofotogrametrijsko snimanje cijele teritorije, kao osnovu uspostave novog premjera.Od tada u toj Republici su organizaciono spojeni gruntovnica i katastar.Sve evidencije vodi Katastar. Gruntovne knjige i osoblje su prešli u Katastar,. U Zakonu o premjeru i katastru nekretnina postoji posebna glava IV o upisima prava na nekretninama.Katastar nekretnina objedinjava sve podatke koji su ranije bili sadržani u više odvojenih evidencija, u Katastru i gruntovnici, i omogućava da se na jednom mjestu evidentiraju podaci o zemljištu, objektima, načinu iskorištavanja, posjedu, svim pravbima na nekretninama i nosiocima tih prava. Dakle, sve što je ranije bilo sadržano u propisima o zemljišnim knjigama i postupcima, sada je to sadržano u tom zakonu, izvršena je neka vrsta sinteze.

11Tatjana Josipović, članak: ”usklađivanje zemljišnoknjižnog s izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnina”Prilozi savjetovanju:”Vlasništvo-obveze-postupak”,Poreč,4-5 svibnja 2000.god.,Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka,br 1/2000.

12Tatjana Josipović, knjiga Komentar zakona o zemljišnim knjigama, nakladnik Informator Zagreb, 1998.god.,str.324

13Podaci iz članka Dr.sc.Željko Bačić, članak:»Preobrazba katastra prema Zakonu o državnoj izm jeri i katastru nekretnina”, Knjiga:Nekretnine u pravnom prometu, nakladnik:Inžinjerski biro Zagreb, 2000 god., str.89.

14Mr.sc.Zrinko Zrilić, članak “ Pojedinačno ažuriranje zemljišnoknjižnog stanja, parnica ili pojedinačan ispravni postupak(Kritički osvrt na sudsku praksu),časopis: Pravo i porezi, br.3/2005, str.87.

15Zaključak Vlade Republike Hrvatske od 1.04.2004.god.



Priredila: Tajana Pazman
INTELLECTIO IURIS d.o.o. ::: Zagreb, Strossmayerov trg 7/II ::: 10 000 Zagreb ::: Tel: 01 48 19 352 ::: Fax: 01 48 19 350
Design by POSLuH